Šta je primenjena matematika?

Primenjena matematika je važna grana matematike koja kombinuje matematička znanja, programiranje i znanja iz specifične oblasti primene. Tamo gde teorijska matematika više ne može da pomogne, stupaju na scenu metode približnog rešavanja problema, optimizacije i simulacije. Sa pojavom računara, primenjena matematika je doživela ogroman napredak. Numeričke metode, metode optimizacije i simulacija su uz matematičko modeliranje glavni alat u brojnim oblastima, na primer u:

  • meteorologiji (prognoza vremena, proučavanje efekta staklene baste, predviđanje tornada), 
  • astronomiji i astrofizici (proučavanje životnog ciklusa galaksija),
  • avioindustriji (proučavanje turbulencije oko objekata),
  • astronautičkoj industriji (proučavanje performansi raketa, navigacija svemirskih letelica),
  • robotici ( proučavanje sila ograničenja tokom optimalnog kretanja robotskog sistema)
  • vojsci (izbori borbenih sredstava i strategija, navigacija projektila)
  • tehnološkim procesima (unapređivanje i praćenje),
  • preradjivačkoj industriji (problemi paniranja proizvodnje, nalaženje optimalnog plana)
  • građevinskim proračunima (testiranje stabilnosti građevine),
  • ekonomiji (modelovanje razvoja tržišta,  predviđanje kretanje deonica, osiguranje),
  • medicini (novi materijali za implantante, ECG I EEG signali, tomografija),
  • genetici (proučavanje uticaja zračenja na genetske promene),
  • obradi signala (analiza, kompresija, prenos signala i slike),
  • računarske mreže i telekomunikacije (optimizacija protoka i paralelizacije obrade).

Bez numeričkih metoda i simulacija bilo bi nemoguće projektovati nuklearne reaktore, veće građevinske objekte, planirati svemirska putovanja, dobiti preciznu GPS poziciju, dobiti snimak sa skenera, itd.

Šta se uči na ovom modulu?

Program Modula usklađen je sa programima primenjene matematike (Applied mathematics) svetskih univerziteta. Pored standardnog teorijskog matematičkog obrazovanja, na ovom studijskom programu se uči kako se realni problemi opisuju matematičkim jezikom (matematičko modeliranje), kako približno sračunati rešenja tih modela (numerička matematika), kako dobiti optimalna rešenja problema (optimizacija), kako unapred ispitati ponašanje modela (simulacija). Pošto se računari intenzivno koriste za ove poslove, na ovom modulu se izučavaju i računarski predmeti. Izborni predmeti predstavljaju mogućnost da student izabere više sadržaja iz onih oblasti koje ga više privlače.

Gde mogu da se zaposlim?

Stručnjaci iz oblasti primenjene matematike su veoma cenjeni u celom svetu jer čine okosnicu razvojnih timova industrijskih, softverskih i drugih kompanija. Teorijsko matematičko obrazovanje omogućava primenjenim matematičarima da kvalitetnije i efikasnije modeliraju i rešavaju postojeće probleme, kao i da lakše usvajaju nova znanja kojih je sve više. Informatičko obrazovanje im omogućava da sami mogu da projektuju i implementiraju računarski softver, ne samo iz oblasti primenjene matematike već, kako je iskustvo pokazalo, i iz oblasti informacionih sistema (baze podataka) i internet tehnologija. Primenjeni matematičari zapošljavaju se u razvojnim poslovima, kao i pozicijama koje se odnose na analizu podataka u privredi, bankama, osiguravajućim društvima, softverskim kompanijama, industriji, itd. Mnogi primenjeni matematičari su ostvarili zapažene karijere u inostranim kompanijama ili univerzitetima. Ukoliko u toku osnovnih i master studija steknu odgovarjući broj kredita iz metodičkih predmeta, primenjeni matematičari mogu raditi i u nastavi matematike i računarstva u osnovnim i srednjim školama. U okviru osnovnih studija obezbeđen je jedan semestar stručne prakse u školama.

Sa čime ću se sresti na modulu?

(opšti deo)

  • Fundamentalni matematički kursevi (analiza, algebra, geometrija)
  • Najmanje 4 semestra računarskih predmeta
  • Najmanje 1 semestar diskretne matematike
  • Najmanje 2 semestra diferencijalnih jednačina
  • Najmanje 2 semestra verovatnoće i statistike
  • 1 semestar matematičke fizike
  • 1 semestar stručne prakse u osnovnoj ili srednjoj školi
  • 1 semestar stranog jezika

(usko stručni deo)

  • Najmanje 5 semestara numeričke matematike
  • Najmanje 4 semestra diskretne optimizacije (2 semestra matematičkog programiranja, 1 semestar operacionih istraživanja, 1 semestar heurističkih metoda)
  • Najmanje 1 semestar optimizacije u funkcionalnim prostorima
  • Najmanje 1 semestar matematičkog modeliranja

Šta ću sigurno naučiti?

(opšti deo)

  • Standardni matematički sadržaji koji se sreću na srodnim modulima svetskih univerziteta: realna, funkcionalna i kompleksna analiza, teorija mera i integrala, algebra i logika, analitička i sintetička Euklidska geometrija, teorija krivih i površi.
  • Osnovne i napredne tehnike programiranja, objektno-orijentisano programiranje, organizacija i arhitektura računarskih sistema, najmanje 2 programska jezika (najmanje 1 objektno-orijentisani).
  • Elementi diskretne matematike: skupovi, kombinatorika, osnovi teorije brojeva, teorije grafova i teorije kodova.
  • Osnovni tipovi diferencijalnih jednačina, sistemi diferencijalnih jednačina, granični problemi, parcijalne diferencijalne jednačine, dinamički sistemi, Furijeove transformacije.
  • Verovatnosni modeli, granične teoreme teorije verovatnoće, osnovni matematičke statistike, tipične statističke raspodele i primene.  
  • Standardne jednačine matematičke fizike. Rešavanje korišćenjem Furijeovih transformacija.

(usko stručni deo)

  • Interpolacija, numeričko rešavanje problema linearne algebre, nelinearnih jednačina i sistema. Numeričko rešavanje problema sopstvenih vrednosti i sopstvenih vektora matrica. Numeričko diferenciranje i integracija. Aproksimacija funkcija. Numeričko rešavanje diferencijalnih, parcijalnih i integralnih jednačina. Softverske implementacije i primene numeričkih izračunavanja.
  • Linearno i nelinearno matematičko programiranje: simpleks metoda, celobrojno programiranje, metode uslovne i bezuslovne optimizacije. Problem ranca. Metode dinamičkog programiranja. Metode odsecajućih ravni, grananja i ograničavanja, implicitne enumeracije. Optimizacija na mrežama. Problemi maksimalnog protoka, najkraćeg puta, pokrivanja, sparivanja, minimalnog razapinjućeg stabla i trgovačkog putnika. Osnovne heurističke i metaheurističke metode optimizacije i primene u rešavanju problema matematičke optimizacije. Softverske implementacije i primene metoda diskretne optimizacije.
  • Najjednostavniji problemi varijacionog računa i primene. Problemi sa izvodima višeg reda, izoperimetrijski problemi varijacionog računa.
  • Formiranje i rešavanje matematičkih modela u demografiji, ekonomiji,  astronomiji i mehanici. Modeliranje običnim i parcijalnim diferencijalnim jednačinama. Dinamički sistemi. Verovatnosni i stohastički modeli.
  • Najmanje 1 opšti matematički softverski paket i najmanje 3 softverska paketa orijentisana ka matematičkoj optimizaciji.  

Šta još mogu da naučim?

Znanje stečeno u okviru obaveznog sadržaja programa proširuje se izborom specifičnih predmeta iz oblasti opšte matematike, računarstva, astronomije, mehanike, finansijske matematike, statistike, softverskih paketa u matematici, kao i dodatnim usko stručnim profilisanjem u vidu izbora naprednih kurseva iz numeričke matematike, diskretne i kontinualne optimizacije, matematičkog modeliranja i njihovih primena. Svaki student bira 6 predmeta raspoređenih u 3 školske godine. Naposletku, program diplomskih master studija Modula primenjena matematika prirodno se nadovezuje na program osnovnih studija istog modula.